Oni koji su obišli svijet, sve kut po kut, vele da Travniku nema slike i prilike. U njemu se čovjeku zbriše hrđa sa srca, njegova voda i zrak razgaljuju dušu, rekao je još u 18-om stoljeću mostarski pjesnik Bulbulija.
Travnik grad u srcu Bosne, potonuo u zelenilo planinskog krajolika, umiven vodama zlatonosne rijeke Lašve i bistrim tokovima planinskih brzaka, nosi ime koje još iz srednjeg vijeka upućuje na travu i bogatu ispašu ovaca u okolici.
U svijetu poznat po istoimenom romanu nobelovca Ive Andrića rođenog ovdje 1882.godine, ali i po Vlašičkom siru, po autohtonoj pasmini ovčarskog psa Tornjaka i Travničkom kratkokljunom golubu.
Grad jedinstvene panorame koju ocrtavaju obrisi srednjovjekovne utvrde, vertikale mnogobrojnih munara i crkvenih tornjeva, grad koji ima dvije čaršije, donju i gornju, i u svakoj po jednu sahat kulu.
Općina Travnik administrativno-upravno, zdravstveno, prosvjetno, turističko i kulturno sjedište prostire se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine na površini od 563 km2 i nadmorskoj visini od 517 m.
Demografski podaci
Broj stanovnika u općini Travnik, prema popisu iz 1991.godine bio je 70.402 od toga:
* Bošnjaci 31.862
* Hrvati 26.008
* Srbi 7.751
* Ostali 4.781
Sada se taj broj procjenjuje na 56.596 stanovnika, od čega je:
* Bošnjaci 46.696
* Hrvati 9.133
* Srbi 485
* Ostali 282.
Lokalna ekonomija
Na tragu naslijeđa starih zanatlija i prvotnih industrijalaca u Travniku je i danas aktuelna tekstilna, obućarska, drvna i prehrambena industrija ali i stočarstvo i zemljoradnja.
Obrazovanje
Travnik ima bogatu i svijetlu tradiciju u oblasti školstva i obrazovanja. Grad je prepoznatljiv i po Elči Ibrahim pašinoj medresi iz 1706.godine, nadbiskupskoj Gimnaziji iz 1882.godine, osnovnoj pravoslavnoj školi iz 1822.godine, a pismenost i obrazovanje širi se djelatnošću derviških tekija i franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Danas postoji 11 osnovnih i 6 srednjih škola, te veći broj odsjeka Tuzlanskog i Sarajevskog univerziteta kao i nekoliko privatnih fakulteta..
Zdravstvo
Od fratarskih likaruša i sefardskih liječnika u Travniku je razvoj zdravstva danas dosegao postojanje savremene Kantonalne bolnice „Travnik“, Bolnice za plućne bolesti i Bolnice „dr.Fra Mato Nikolić“, te jednim Domom zdravlja i pet ambulanti. Najstarijim travničkim medicinarima mogu se smatrati dr. Sulejman-beg Hafizadić, dr. Anton Rakiđija, dr. Jakov Gaon...
Turizam
Turizam se smatra izuzetno važnim za razvoj Travničke općine da se uz kulturne i prirodne znamenitosti grada posebno potencira planina Vlašić sa turističkim centrom Babanovac kao ,vjerojatno, najpopularnijoj zimskoj destinaciji u BiH.
Bogata i uspjesima urešena tradicija kulturnog života oličena je u postojanje najstarijeg Muzičkog društva u BiH, Amaterskim pozorištem kao jednim od najuspješnijih u bivšoj Jugoslaviji, KUD-ovima. U Travniku su poznate gitarijade, Andrićevi dani, likovne kolonije.
Danas umjetničke i kulturne programe dolično i prepoznatljivo oblikuju Javne ustanove Centar za kulturu i Zavičajni muzej uz podršku nevladinih organizacija.
Znakovlje i obilježja nestalih vremena uvijek su interesovali domaće i strane turiste te jedan turistički itinerer svakako uključuje: Zavičajni muzej sa 80.000 eksponata, Rodnu kuću Ive Andrića, Tvrđavu „Stari grad“ sa etnografskom zbirkom, Suvenirnicom i amfiteatrom, potom 17 džamija od kojih su osobite „Jeni“ kao najstarija i „Sulejmanija-Šarena“ kao jedinstven primjer u svijetu islamske sakralne arhitekture, Vezirska turbeta, muslimanska, katolička, jevrejsko i pravoslavno grablje, katoličku i pravoslavnu crkvu, Franjevački samostan „Guča Gora“, Isusovačka Gimnazija, Elči Ibrahim Pašina Medresa, sahat – kule i sunčani sat, Hafizadića kuću, Varoš i Osoje, Šumeće i Plavu vodu...
Obilazak Travnika, preporučuje se, treba završiti uživanjem u travničkim čevapima, Vlašičkom siru, Pastrmki iz Ugra, Lutvinoj kahvi i studenim travničkim vodama.
Nevladine organizacije
Općinska administracija napravila je iskorak u svom odnosu prema nevladinim organizacijama potpisujući Sporazum o uspostavi pratnerskih odnosa između Općinskog vijeća, Općinskog načelnika i nevladinih organizacija.
Historijski podaci
U izvještaju nekog uhode od 03.06.1463.godine navodi se da je turska vojska Sultana Fatiha osvojila tvrdi grad Travnik i ovo predstavlja najraniji pomen samog imena Travnika u istoriji. Najveći razvoj Travnika zbiva se u vezirsko doba od 1669-1850.godine. Nepunih 151 godinu bio je sjedište Bosanskog Pašaluka-glavni grad BiH.
Od Halil-Paše-Ćose do Tahir-Paše, 77 vezira je bilo rezidentno u čuvenom Konaku.
1807.godinu, doba u kojem Francuska i Austrijska Carevina svoje prve Konzulate u Bosni otvaraju u Travniku, Ivo Andrić će opisati kao „Konsulska vremena“, zasigurno najslavnije dane u burnoj prošlosti travničkoj.